RECIKLIRANJE

 Recikliranje je postupak sakupljanja odbačenih proizvoda, razvrstavanje i njihovo pretvaranje u nove materijale za izradu novih proizvoda slične ili iste namjene. U recikliranje spada sve što se može ponovno iskoristiti, a da se ne baci.

Riječ recikliranje je nastala iz riječi: RE + CYCLE = ponovno kruženje.

Simbol recikliranje  [Simbol recikliranja] predstavlja da je proizvod ili ambalaža proizvoda na kojem je otisnut proizveden od materijala i sirovina koji se mogu reciklirati.

On predstavlja Mobiusovu petlju koja sadrži tri povezane strelice u obliku trokuta sa zaobljenim kutevima. Svaka strelica je povratno presavijena i sve tri se nadovezuju jedna na drugu, što doslovno predstavlja ciklus reciklaže/recikliranja.

U postupku recikliranja, od iznimne je važnosti najprije ODVOJITI i RAZVRSTATI otpad prema vrsti jer se mnoge otpadne sirovine i materijali mogu ponovno iskoristiti pod uvjetom da su odvojeno sakupljeni. Oko dvije trećine kućnog otpada možemo odvojiti i ponovno iskoristiti te na taj način smanjiti količine otpada na odlagalištu, dobiti nove proizvode uz manje utroška vode, energije i materije, spriječiti emisije ugljičnog dioksida u atmosferu (globalno zagrijavanje).

Evo nekoliko zanimljivih činjenica o tome  koliko je potrebno otpadu da se raspadne

1.Papirnati ručnik – 2- 4 tjedna

2.Kora od banane – 3 – 4 tjedna

3.Papirnata vrećica – 1 mjesec

4.Novine – 1,5 mjesec

5.Ogrizak od jabuke – 2 mjeseca

6.Karton – 2 mjeseca

7.Pamučne rukavice – 3 mjeseca

8.Šperploča – 1 – 3 godine

9.Vunena čarapa – 1 – 5 godine

10.Ambalaža od mlijeka – 5 godina

11.Opušak od cigarete  - 10 – 12godina

12.Kožne cipele – 25- 40 godina  - 50 godina

13.Plastična čaša – 50 godina

14.Gumena čizm    - 50 – 80 godina

15.Limenka – 200 – 500 godina

16.Plastična boca – 450 godina

17.Jednokratne pelene – 550 godina

18.Ribički flaks – 500 godina

19.Plastična vrećica – 200 – 1000 godina

Što možemo odvojeno prikupljati?

→ Papir

→ Staklenu ambalažu

→ Plastičnu ambalažu (PET)

→ Aluminijsku ambalažu (MET)

→ Elektronički otpad (EE)

→ Glomazni otpad

→ Opasni i štetni otpad

→ Biootpad

U PLAVI KONTEJNER odlažemo:

[recikliranje papir kontejner]

Za proizvodnju jedne tone papira potrebno je:

četiri stabla
200 000 litara vode
4600 kWh energije

Za proizvodnju jedne tone recikliranog papira:

nije potrebno niti jedno stablo
160 litara vode
2400 kWH energije

Prije nego li se raspadne, jedan list papira moguće je reciklirati od 4 do 6 puta.

Zašto reciklirati papir?

Odvojenim sakupljanjem papira i recikliranjem istog:
Čuvamo šume
Ne zagađujemo vodu
Štedimo energiju i prirodne resurse
Smanjujemo količinu otpada na odlagalištima i deponijima

Procjenjuje se da se u Hrvatskoj godišnje reciklira oko 200 000 tona papira. Svaki kilogram recikliranog papira znači 4 kg manje stakleničkih plinova u atmosferi, a znana jest činjenica da jedna tona prikupljenog papira spašava 20 stabala. Ono što i ti možeš učiniti jest da započneš prikupljati stari papir u vlastitom kućanstvu te odložiti ga u za to predviđeni plavi kontejner.

U ŽUTI KONTEJNER odlažemo:

[recikliranje plastike kontejner]

Postoji mnogo vrsta plastike,najčešće vrste imaju identifikacijski broj prema kojem plastične materijale možemo sortirati u različite grupe, postoji 7 vrsta plastike.

Što se događa sa otpadnom plastikom nakon prikupljanja?

Prvo se usitnjava i sortira u vrućoj vodi.

•Zatim se topi, presušuje  i pretvara u sitne kuglice (granule).

•Od granula se proizvode nove plastične vrećice, folije, boce, jakne za skijanje i dr.

PLASTIČNI OTPAD JE POTREBNO ODVOJENO SAKUPLJATI I RECIKLIRATI JER:

􀂾Plastika se izrađuje od neobnovljivih sirovina (nafta, plin, ugljen)

􀂾Vrijeme razgradnje otpadne plastike je vrlo dugo i iznosi od 100 do 1000 godina.

􀂾Procjenjuje se da godišnje od plastike strada 100 000 morskih ptica, 100 000 morskih sisavaca i ogroman broj riba, dok se spaljivanjem plastike stvaraju opasni i otrovni plinovi

“Znate li da pri spaljivanju 4 plastične vrećice potroši količina kisika potrebna čovjeku za jedan dan”.

Recikliranjem PET ambalaže štedimo 84% energije potrebne za izradu te iste ambalaže i sirovina.

U ZELENI KONTEJNER odlažemo:

[recikliranje stakla kontejner]

Što se događa sa otpadnim staklom nakon prikupljanja?

Prvo se usitnjava i sortira, a zatim kao stakleni krš odvozi u tvornicu za proizvodnju stakla

.tamo se miješa sa novim sirovinama

•Nakon toga se proizvodi staklo, automatski puše, odnosno istiskuje u kalupe. Na kraju procesa nastaje nova boca.

Zašto odvojeno prikupljati staklo?

Recikliranjem staklene ambalaže štedimo prirodna bogatstava, energiju i prostor te smanjujemo onečišćenje zraka, vode i tla.

Energija koja se uštedi recikliranjem jedne staklene boce dovoljna je da žarulja od 100 W gori 4 sata.

U SIVI KONTEJNER odlažemo:

[recikliranje metala kontejner]

Prednosti recikliranja metala jesu:

Smanjenje emisije štetnih tvari i plinova

Štednja vrijednih prirodnih resursa – sirovina i ruda te očuvanje okoliša

Smanjenje zagađenja zraka

Metale poput aluminija i čelika moguće je reciklirati iznova veliki broj puta.

 Danas, aluminij nalazi široku primjenu, a najčešće se koristi u:

Proizvodnja ambalaže (aluminijske folije, limenke)
Avioindustrija
Brodogradnja
Elektroenergetska industrija (dalekovodi)
Automobilska industrija
Građevinarstvu
Svemirska industrija (80% svemirske letjelice izrađeno je iz aluminija)

ZANIMLJIVOSTI I PODACI

Najveći postotak recikliranja aluminijskih limenki u EU drže skandinavske zemlje sa 80%, Njemačka, Poljska, Turska i Španjolska između 50-60%, a najveći svjetski postotak u recikliranju limenki jest u Brazilu, rekordnih 97%.

Recikliranjem jedne limenke uštedi se energija potrebna za rad računala u trajanju 2 sata.

Od 500 recikliranih limenki može se izraditi 1 bicikl.

U SMEĐI KONTEJNER odlažemo:

[recikliranje biootpad kontejner]

Biootpad je kuhinjski i vrtni ili zeleni otpad. Čini gotovo trećinu kućnog otpada i vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta. Najbolje je da se biootpad biološki prerađuje na mjestu njegovog nastanka kompostiranjem.

Opasni i štetni otpad iz kućanstva

Pojedini dijelovi kućnog otpada su štetni za ljudsko zdravlje i opasni za okoliš. To su, prije svega, otpadne baterije, otpadna ulja, boje, lakovi, otapala, stari lijekovi, pesticidi, razne kemikalije i dr.

Što učiniti s opasnim otpadom?

Ovisno o vrsti, štetni i opasni otpad može se predati:

• specijaliziranom skupljaču

• specijaliziranim trgovinama

• u reciklažna dvorišta

Električni i elektronički otpad (EE)

Zašto odvojeno prikupljati EE otpad?

EE otpad je dijelom opasni otpad pa s njim treba odgovorno postupati. Treba ga predati ovlaštenom skupljaču. S druge strane, EE otpad može sadržavati korisne i upotrebljive materijale koji se mogu reciklirati ili ponovno upotrijebiti.

VRSTE ELEKTRIČNOG I ELEKTRONIČKOG OTPADA (EE OTPAD)
Veliki i mali kućanski aparati, igračke,električni i elektronični aparati,rasvjetna oprema, informatička i telekomunikacijska oprema (SLAJD SA SLIKAMA)

Gdje odlagati EE otpad?

-osobno dovesti EE otpad u reciklažna dvorišta

-  u specijalizirana mjesta ovlaštenih sakupljača EE otpada (trgovine, servisi, trgovački centri i sl.)

- pozivom na BESPLATAN BROJ ovlaštenih sakupljača EE-otpada

SANIRANJE OTPADA U EUROPSKOJ UNIJI

Statistički ured Europske unije Eurostat objavio je u ožujku 2014. izvješće o stanju komunalnog otpada u Europskoj uniji.

Danska ima najveću količinu proizvedenog otpada - čak 668 kg po osobi, a slijede ju Cipar, Luksemburg i Njemačka s količinama iznad 600 kilograma po osobi. Najmanje količine proizvedenog komunalnog otpada (ispod 400 kg po osobi) zabilježene su u Hrvatskoj, Rumunjskoj, Sloveniji, Slovačkoj, Poljskoj, Češkoj Republici, Latviji i Estoniji. 

U Hrvatskoj se  reciklira tek 16 posto otpada, za razliku od europskog prosjeka koji je 42 posto – graf (postotak recikliranog otpada u Europskoj uniji)

Država koja je najviše ekološki osviještena što se tiče recikliranja je Finska, a slijede je Njemačka, Slovenija, Irska, Belgija, Danska, Švedska, dok Austrija prednjači po pitanju kompostiranja. Odmah iza nje slijede Nizozemska, Belgija, Luksemburg..

Država u Europi koja najviše odlaže otpada na odlagališta, odnosno ne odvaja otpad je Rumunjska (99%).  Dakle budućnost je u recikliranju.

ŠTO TI MOŽEŠ UČINITI KAKO BI SMANJIO OTPAD NA ZEMLJI?

Kupujte racionalno.

2. Pri kupnji koristite vlastitu torbu umjesto plastičnih vrećica iz trgovine.

3.Kupujte reciklirane proizvode, izbjegavajte proizvode sa suvišnom ambalažom.

4.Odvojeno odlažite otpad koji se može reciklirati (papir, staklo, PET ambalažu itd.) ili ponovno upotrijebiti.

5. Odvojeno odlažite stare baterije, lijekove, elektronički i glomazni otpad u za to predviđene spremnike.

6. Na svom radnom mjestu izbjegavajte nastajanje otpada i potičite druge na to.

7. Odgovorno odlažite svaki otpad, prijavite divlja odlagališta.

8. Sve što se može popraviti, popravite te iskoristite.

9. Stare predmete, odjeće, igračke pokušaj iskoristiti u neke druge svrhe ili poklonite

10. Razgovarajte s  prijateljima o otpadu te očuvanju okoliša.

Jeste li znali?

·         Plastična vrećica proizvodi se od polietilena, naftnog derivata kojemu treba gotovo 1000 godina da se razgradi.

·         Kada bi samo svaki peti građanin Hrvatske prestao koristiti plastične vrećice, sljedeća bi generacija u prirodi zatekla 199,588.400.000 vrećica manje

·         U svijetu se godišnje koristi oko 500 milijardi plastičnih vrećica, odnosno milijun vrećica po minuti

·         Prosječan građanin troši oko 1.000 plastičnih vrećica godišnje

·         Toksični dim koji nastaje pri paljenju plastike ubija stotine ljudi svake godine

·         Pri spaljivanju 4 plastične vrećice potroši se onoliko kisika koliko je potrebno čovjeku za jedan dan

·         Prilikom razgradnje polietilena nastaju mikroskopske otrovne čestice koje prodiru u hranidbeni lanac, zagađujući ekosustave te posljedično, hranu i vodu.

·         Plastika na poljima zaustavlja prolaz kisika i uzrokuje neplodnost tla

·         Više od milijun ptica i 100.000 morskih sisavaca ugine svake godine nakon što pojedu ili se zaglave u plastične vrećice

·         Irska je 2002. uvela takozvani plastax, porez na plastične vrećice kojim se njihova potrošnja smanjila za 90%

Recikliranje plastičnih vrećica neekonomično je i teško provedivo. Prerada jedne tone plastičnih vrećica stoji 20.000 kuna, dok dobivena sirovina vrijedi svega 160 kuna, što znači da je vrećicu skuplje reciklirati nego proizvesti novu.

Stoga smo  odlučili  reći STOP PLASTIČNIM VREĆICAMA i izradili vlastite platnene shopping torbe.