preskoči na sadržaj

Osnovna škola Molve

Login
Vrijeme sada - Molve


   

 weather online - Molve

Vrijeme dodatak
YoWindow.com yr.no
Tražilica - search
Kalendar - calendar
« Studeni 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

anketa-questionnaire
Koliko često posjećuješ web stranicu škole?






dnevni tisak, časopisi

    newspaper, journal
  

    

  

       

  

  S P O N Z O R

 

dječji i obiteljski portali

 children and family portals
 

   

   

   

   

      

   

   

Oglasna ploča
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: nema podataka
KNJIGA MJESECA

  
           Book of the month

R.A.I.N.B.O.W.

OSNOVAC

     

EKO GRUPA

UČ. ZADRUGA "Mlin"

   

legende - svetište

The Church of the Assumption of the Blessed Virgin Mary

uređenost Molva

      
European Competition for towns and villages in bloom

molvarski "meljin"

     
            Mill model in Molve

poznate ličnosti

     
Famous people from Molve

LEGENDE

     

           legends

OŠ Molve - KUD Molve

      
Primary school Molve - folklore

Galerija "Marijan Jakubin"

OŠ Molve - MLK - Naiva

stara molvarska jela


   old recipes from Molve

Poveznice - link

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
MEĐUNARODNI DAN SVJESNOSTI O MUCANJU
Autor: Ivan Jaković, 22. 10. 2020.

Danas, 22. listopada 2020,. obilježava se Međunarodni dan svjesnosti o mucanju. Mucanje je poremećaj govora u kojem je normalan tijek govora prekinut čestim ponavljanjem ili produljivanjem govornih zvukova, slogova, riječi ili osoba ne može početi izgovarati riječ. Kako bismo olakšali govor osobe koja muca, trebamo smanjiti broj pitanja, pokazati interes, ne izbjegavati kontakt očima i osobu koja muca ne prekidati niti požurivati.


Svake godine, 22. listopada, obilježava se Međunarodni dan svjesnosti o mucanju. Mucanje je poremećaj tečnosti govora koji se najčešće javlja kao reakcija na neki događaj ili situaciju koja osobi djeluje zabrinjavajuće. Normalan tijek govora prekinut je čestim ponavljanjem ili produljivanjem govornih zvukova, slogova ili riječi, a osoba ponekad ne može  ni početi izgovarati riječ. Određene situacije kao što su govor pred više ljudi ili telefonski razgovor mogu pogoršati mucanje. Da bismo olakšali govor osobe koja muca, trebamo smanjiti broj pitanja, pokazati interes, ne izbjegavati kontakt očima i osobu koja muca ne prekidati niti požurivati.

Mucanje najčešće započinje tijekom intenzivnog govorno - jezičnog razvoja djece. Između 18 mjeseci i sedme godine života djeca usvajaju veliki broj novih riječi, počinju koristiti složenije jezične strukture, tempo govora se ubrzava, a govorno-motorički sustav još uvijek nije dovoljno razvijen pa upravo u ovoj kronološkoj dobi najčešće se javljaju normalne razvojne netečnosti, ali mogu se javiti i prvi simptomi mucanja.

Ima više razina govorne netečnosti.

  1. pravilna i polagana ponavljanja cijelih riječi, dijelova rečenica ili cijelih rečenica

  2. granično mucanje

  3. početno mucanje

  4. prijelazno mucanje

  5. uznapredovalo mucanje

Pravilna i polagana ponavljanja cijelih riječi, dijelova rečenica ili cijelih rečenica

Ponavljanje slogova do najviše tri ponavljanja sloga riječi i nema naznaka napetosti u govoru. Dijete nije svjesno nikakve poteškoće u svom govoru. U ovoj fazi nema potrebe za terapijom, potrebno je samo pratiti govor djeteta i pomoći da ono što prije prevlada tu razinu u razvoju govora.

Granično mucanje

U govoru ima nekoliko ponavljanja slogova, nema napetosti niti svijesti o mucanju. Ovdje je potrebna terapija s djetetom i savjetovanje roditelja.

Početno mucanje

Govor obiluje napetim i brzim ponavljanjima početnih glasova i slogova, pojavljuje se i povećavanje visine glasa, nagli prekidi, treptanje očima, svijest o teškom govoru ali još nema izrazito negativnih osjećaja prema sebi kao govorniku. Potrebna je terapija, roditelj se educira kako i sam postati aktivan sudionik u stvaranju novog govornog obrasca svoga djeteta.

Prijelazno mucanje

Prevladavaju česti zastoji tijekom govora, povremena ponavljanja i produljivanja, izbjegavanje ljudi i situacija, strah prije mucanja, zbunjenost tijekom i sram poslije mucanja. Terapija mucanja mora biti kombinacija logopedskih i psihoterapijskih postupaka. Važno utjecati na smanjenje negativnih emocija i stavova u vezi govora.

Uznapredovalo mucanje

Ovaj se stupanj u razvoju mucanja karakterizira više prema dobi nego prema simptomima. U njemu su temeljna ponašanja uglavnom zastoji, često dugi s tremorima. Osobu mogu preplavljivati strah, zbunjenost i sram. Osoba s uznapredovalim mucanjem često se osjeća bespomoćno, negativno doživljava sebe. Terapeut treba pomoći osobi da preispita svoje stavove i otpusti negativne emocije. Terapija je integrativna te sadrži elemente govornih terapija i psihoterapije.

U radu s djecom od druge do šeste godine koriste se dva terapijska pristupa: izravni i neizravni.

Neizravni pristup je usredotočen na roditelje i na promjenu načina komunikacije u obitelji. Roditeljima se daju savjeti kako organizirati dan svoje djece, na koji način postupati u pojedinim situacijama, kako se ponašati kada djeca imaju "loše dane" u kojima je govor izrazito netečan. Roditelji vode dnevnik o nekim situacijama koje pospješuju netečan govor, nastojeći uočiti neke osobitosti u okolini, njenom načinu govora ili vrsti obiteljskih događanja koja utječu na pojačanje govorne netečnosti. Roditelje se podučava relaksiranom izgovoru kratkih rečenica jednostavnijeg rječnika.

Izravni pristup temelji se na pretpostavci da djeca koja imaju početni stupanj mucanja, bez obzira pokazuju li to ili ne, imaju svijest o svojoj govornoj teškoći. Terapeut treba razviti i učvrstiti drugačiji govorni model koji omogućuje igra te se koriste i načini lakšeg govora, kao mucanje bez napetosti ili prekidi disanja. Dijete se   prvo uči tzv. nenapetom, tečnom mucanju, a kada to svlada onda i posve tečnom govoru. Uz to terapeut nastoji pomoći da se dijete oslobodi nekih negativnih osjećaja koji su možda pratili njegov govor. U izravnoj se terapiji dijete podučava i modeliranju tečnog govora. Opet kroz igru osmišljavaju se načini kako govoriti mekim počecima govora ili produljivanjima prve riječi u rečenici. Tim se načinom sprječava pojava jače napetosti u govoru.

Kako bi se roditelji trebali ponašati s djetetom koje počinje govoriti netečno?

U informativnom razgovoru s terapeutima koji se bave mucanjem roditelji će saznati koji su znakovi početnog mucanja, a što je samo razvojna netečnost. Uz posjedovanje takvih informacija roditelji mogu mirno ignorirati netečnosti ako dijete ponavlja bez napetog ubrzavanja cijelu riječ, dio rečenice ili čak i cijelu rečenicu ili ako je pokoji slog ponovljen na isti takav način nekoliko puta. I dobro razumijevajući upute terapeuta, znat će kako se i dalje svom djetetu obraćati mirno, moći saslušati ono što im ono kaže, a ne reći ni najmanju primjedbu na način kako to ono kaže. Znat će da rečenice koje se tada spontano pojave kao "uspori malo" ili "udahni duboko", ne mogu o tom razdoblju života biti ni od kakve koristi i da osim negativnog osvještavanja, ničemu neće doprinijeti.

 

Kako se ponašati prema osobi koja muca:

  • u razgovoru treba biti strpljiv te usmjeriti svoju pažnju na ono što osoba govori, a ne kako govori
  • ne izbjegavati gledanje u oči
  • ne pokušavati završiti riječ ili rečenicu umjesto te osobe
  • ponašati se kao u svakoj drugoj situaciji

Savjeti roditeljima:

  • ne upozoravajte dijete na mucanje, ne stavljajte djetetu na znanje kako mislite da je mucanje pogreška ili loša navika
  • potičite dijete da bude nezavisno, hrabrite ga u provođenju njegovih ideja
  • govorite polaganije, mirnije, jednostavnije i s ritmom
  • ne prekidajte dijete u govoru
  • ne predlažite mu drugi način govora za koji mislite da će mu olakšati govorenje
  • ne korite dijete kada muca
  • ne tražite od njega da uloži veći trud da bi izbjeglo mucanje
  • ne nagrađujte ga za tečan govor, ali ga i ne kažnjavajte za mucanje
  • ne tražite ga da govori kada je uzbuđeno ili kada je umorno
  • ne požurujte ga kada govori sporo
  • ne prisiljavajte ga na javan govor, osobito ne pred stranim osobama
  • ne govorite mu da stane i počne iz početka
  • ne govorite mu da stane i promisli što će reći
  • dajte mu vremena za govor, mirno čekajte da zastoj prođe
  • gledajte dijete u oči kad priča, pokažite interes za sadržaj, a ne način izgovora

NE ZABORAVITE strpljivo i pažljivo slušati ŠTO osoba koja muca govori, umjesto KAKO govori.

Literatura: Ines Galić – Jušić:  "Što učiniti s mucanjem?"

 

Ivana Radić, prof. logoped





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju