preskoči na sadržaj

Osnovna škola Molve

Login
ŽUPANIJSKI PROJEKTI

 

 

Tražilica - search
Kalendar - calendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji

dnevni tisak, časopisi

    newspaper, journal
  

    

  

       

  

  S P O N Z O R

 

dječji i obiteljski portali

 children and family portals
 

   

   

   

   

      

   

   

Oglasna ploča
O KNJIGAMA

 

Povodom 11. rođendana kampanje "Čitaj mi!" i Međunarodnog dana dječje knjige (2.4.), ovogodišnja ambasadorica kampanje "Čitaj mi!" Ivana Guljašević Kuman, snimila je video prilog.

Pogledajte ga klikom na fotografiju iznad! 

 

R.I.V.E.R.S.

      
 

EKO GRUPA

UČ. ZADRUGA "Mlin"

   

OŠ Molve - MLK - Naiva

stara molvarska jela


   old recipes from Molve

Poveznice - link

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
MEĐUNARODNI DAN SVJESNOSTI O RJP
Autor: Ivan Jaković, 16. 10. 2020.

 
 
Danas, 16. listopada 2020., obilježava se Međunarodni dan svjesnosti o RJP. Svjesnost javnosti o razvojnom jezičnom poremećaju je slaba s obzirom na njegovu učestalost i težinu te se obilježavanjem ovog dana pokušava javnost upoznati i osvijestiti o važnosti ranog prepoznavanja ovog poremećaja.
 

ŠTO JE RAZVOJNI JEZIČNI POREMEĆAJ?

Razvojni jezični poremećaj je stanje u kojem su djetetove jezične sposobnosti (jezična produkcija-govor i jezično razumijevanje) ispod razine očekivane za tu dob. Kroz povijest postojali su mnogi nazivi za ovaj poremećaj. U Medicinskom klasifikatoru bolesti (MKB) ova dijagnoza vodi se pod šifrom F80.1 i F80.2 (Poremećaj jezičnog razumijevanja i poremećaj jezičnog izražavanja).

KADA SE RJP  MOŽE DIJAGNOSTICIRATI?

RJP se dijagnosticira putem isključujućih kriterija, što znači da kada dijete pokazuje jezičnu sposobnost ispod razine očekivane za tu dob, a nema dijagnosticirane neke od ispod navedenih poremećaja, ovi jezični problemi se pripisuju razvojnom jezičnom poremećaju. Isključujući kriteriji su:

  • nepostojanje intelektualnih teškoća
  • nepostojanje poremećaja iz spektra autizma
  • nepostojanje nekog genetskog poremećaja, npr. Downov sindrom
  • nepostojanje vidljivog oštećenja mozga , npr. krvarenja, epilepsije itd.
  • nepostojanje oštećenja sluha

ŠTO UZROKUJE RJP?

Govoreći o uzrocima RJP ne postoji jedan točno definirani uzrok ovog poremećaja. RJP se često prenosi s generacije na generaciju. Istraživanja koja su uključivala blizance upućuju na jaki genetski utjecaj na RJP. Smatra se da je uzrok tome zajedničko djelovanje većeg broja gena, a ne mutacija samo jednog (Bishop, 2006). Nema dokaza ni o kakvom oštećenju mozga u velikoj većini slučajeva, no mogu postojati blage razlike u veličini različitih područja mozga i u proporciji sive tvari, no i to varira od djeteta od djeteta. Zasad nema biomarkera za utvrđivanje prisutnosti RJP (Leonard i sur., 2006).

KOJI SU SIMPTOMI RJP?

Jezične teškoće je ponekad teško prepoznati s obzirom na to da se često simptomi pripisuju dječjoj nezainteresiranosti i/ili lijenosti, a ovo se posebno odnosi na mušku djecu. Iz tog razloga jezične teškoće nisu u dovoljnoj mjeri pravilno prepoznate te im se ne pridaje dovoljno pažnje. Dijete s RJP može imati neke, a često i sve od navedenih simptoma. Simptomi se često isprepliću. To su:

  • otežan i usporen jezično-govorni razvoj
  • kasnija pojava prve riječi i rečenice
  • izostavljanje veznika, zamjenica, pomoćnih glagola, prijedloga ...
  • pogreške u rodu, broju i padežu
  • teže usvajanje vremenskih i prostornih odnosa
  • teškoće u prepričavanju i dr.

KOJE POSLJEDICE/TEŠKOĆE SE MOGU JAVITI KAO REZULTAT RJP?

Gledajući ove „začarane“ krugove s lijeva na desno, zaključuje se kako problemi tečnog izražavanja i brzog i točnog shvaćanja onoga što drugi govore može u globalu utjecati na razne aspekte djetetova života. Ovi problemi se često nastavljaju i u odrasloj dobi, ali se manifestiraju na drugačije načine, te kao posljedicu imaju utjecaj na socijalni život pojedinca.

INTERVENCIJA

Svaka intervencija počinje prepoznavanjem te je bitno što ranije prepoznati znakove RJP. Ponekad je kod blažih oblika ovaj poremećaj teže prepoznati. Čak i ako dijete  nema službenu dijagnozu RJP, to ne znači da se s njim ne treba raditi na poticanju jezičnih vještina. U ovom slučaju posebnu ulogu igraju roditelji koji se u suradnji sa stručnjakom uče kako poticati jezični razvoj. Terapijom RJP se bavi logoped, ali važnu ulogu u poticanju jezičnih vještina imaju roditelji, odgajatelji te kasnije u školi učitelji. Jezične teškoće koje su vidljive i nakon 3,5 godine (kada se usvaja baza materinjeg jezika), obično su, uz isključujuće kriterije, indikator postojanja RJP.

U odnosu na učestalost i težinu RJP-a, svjesnost javnosti o ovom poremećaju je i dalje slaba, što se odražava i u malom broju istraživanja (Bishop, 2010). RADLD-ova kampanja (ranije kampanja RALLI) bori se za povećanje svjesnosti o osnovnim činjenicama o RJP-u putem kanala na YouTube-u, mrežnih stranica i promotivnih materijala.

(Dio sadržaja s pripadajućim referencama je preuzet s RADLD informativnog letka o jezičnom razvoju)

 

Ivana Radić, prof. logoped

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju